Od januara 2019. godine svi zaposleni u javnoj upravi imaće istovetne osnovice, izjavio je juče ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić. Kako je istakao, učestvujući na konferenciji „Šampioni lokalnog razvoja”, razvrstavanje radnih mesta je Sizifov posao, i uskoro bi trebalo da počnu pregovori sa sindikatima kako bi država bila spremna da od januara sledeće godine počne sa primenom Zakona o sistemu zarada u javnom sektoru. Oni koji rade više, biće nagrađivani kroz sistem korektivnih koeficijenata koji su, takođe, u pripremi. Sličan primer imamo kad je reč o inspektorima na lokalu gde je omogućeno da se plate u skladu sa odlukom rukovodioca podignu i do 20 odsto, rekao je Ružić. Komentarišući zabranu zapošljavanja, koja je i ove godine na snazi u javnom sektoru, Ružić je istakao da suštinski lokalne samouprave mogu da zapošljavaju uz odobrenje.
Od januara 2019. godine svi zaposleni u javnoj upravi imaće istovetne osnovice, izjavio je juče ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić. Kako je istakao, učestvujući na konferenciji „Šampioni lokalnog razvoja”, razvrstavanje radnih mesta je Sizifov posao, i uskoro bi trebalo da počnu pregovori sa sindikatima kako bi država bila spremna da od januara sledeće godine počne sa primenom Zakona o sistemu zarada u javnom sektoru.
– Oni koji rade više, biće nagrađivani kroz sistem korektivnih koeficijenata koji su, takođe, u pripremi. Sličan primer imamo kad je reč o inspektorima na lokalu gde je omogućeno da se plate u skladu sa odlukom rukovodioca podignu i do 20 odsto – rekao je Ružić.
Komentarišući zabranu zapošljavanja, koja je i ove godine na snazi u javnom sektoru, Ružić je istakao da suštinski lokalne samouprave mogu da zapošljavaju uz odobrenje.
– To je proces racionalizacije koji će, nadam se, ove godine biti mnogo relaksiraniji. Najvažnije je da se tom odlukom ne sprečava zapošljavanje – istakao je Ružić i dodao da je tačno da u određenim lokalnim samoupravama postoji deficit u kadru.
I ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović dodala je da „ta priča o zabrani zapošljavanja jednostavno nije tačna jer za ono za što je racionalno potrebno, lokalne samouprave dobijaju odobrenje za zapošljavanje“. Naravno, uz određene analize, dodala je.
Ipak, ono što je zabrinjavajuće je što opštine i gradovi vrlo retko konsultuju privredu kada donose odluke o tome koliko će iznositi lokalne takse. Kako je pokazalo istraživanje, koje je sprovela Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED), glas privrede tim povodom nije čulo čak 61 odsto lokalnih samouprava.
Više od dve investicije godišnje privuče tek svaka osma opština u Srbiji, dok manje razvijene sredine ne prepoznaju sopstvene potencijale kao priliku da nadomeste manjak ulaganja, pokazuju rezultati te analize.
– Svi mi koji poslujemo u Srbiji prvi kontakt sa državom ostvarujemo preko opštine i zato su nam potrebne stručne službe da nam pomognu da nađemo radnu snagu ili proširimo poslovanje. U Srbiji 88 odsto opština i gradova ima kancelarije za lokalni ekonomski razvoj, ali se one više bave pripremom donatorskih projekata, nego brigom za investicije i razvoj – rekao je juče predsednik Izvršnog odbora NALED-a Dejan Đokić i dodao da ove kancelarije treba uključiti u donošenje strateških odluka na lokalu.
Kako je istakao, veliki neiskorišćeni potencijal leži u kulturnom nasleđu i veštinama nezaposlenih žena koje poznaju tradicionalne tehnike za izradu rukotvorina.
– U Srbiji je polovina žena u seoskim područjima nezaposlena, dok 60 odsto nema pravo na penziju. Postoji oko 500 zanatskih udruženja kojima nedostaje sistemska podrška da bi postali centri ekonomske aktivnosti na lokalnom nivou. Lokalne samouprave trebalo bi udruženjima da omoguće obuku, pomognu u nabavci opreme i repromaterijala, zaštiti porekla proizvoda i prodaji, otkupom rukotvorina za protokolarne poklone gradonačelnika – rekao je Đokić i sugerisao da lokalne samouprave mogu da pomognu tim ženama pre svega obezbeđivanjem besplatnog prostora za rad udruženja.
Dodao je da i država može da pomogne uspostavljanjem nacionalne etno-galerije u Beogradu, zatim plasmanom rukotvorina kroz državni protokol ali i pokretanjem zadruga i samozapošljavanjem žena, po modelu inicijative o zapošljavanju 1.000 žena koju je pokrenulo Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost. Trenutno je na tom programu angažovano 350 žena.
Niš šampion u privlačenju investicija
Na konferenciji su proglašeni pobednici drugog ciklusa takmičenja za gradove i opštine „Šampioni lokalnog razvoja”, u organizaciji NALED-a i RTS-a. U kategoriji privlačenje investicija šampionsko zvanje dobio je Niš.
Prvo mesto u podršci privredi i kategoriji servis građana pripalo je Šapcu, a u efikasnoj upravi Bečeju. Prvo mesto za promociju turizma i kulture zauzeo je Kruševac.
Sertifikati o uspešno završenim obukama otišli su u ruke 50 žena, članica zanatskih udruženja iz Čačka, Leskovca, Loznice, Šapca i Sremske Mitrovice.